SAMIR FEJZIĆ BAND – Beautiful Mind / Self released, 2016 / CD / contemporary jazz / Bosna i Hercegovina
Samir Fejzić, kompozitor i pijanista, rodio se u Sarajevu. Studirao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a diplomirao je 1998. godine (Master’s degree), na istoj akademiji, 2012. godine i specijalizirao kontemporarnu harmoniju. Po završetku Muzičke akademije u Sarajevu, Samir Fejzić počinje da radi kao profesor u sklopu Srednje muzičke škole Sarajevo. Svoje đake uči renesansni i barokni kontrapunkt. Autor je knjige “Vokalni kontrapunkt” (Svjetlost, Sarajevo), a i koautor je kolekcije “Bosnian Songs for Voice and Piano“. Simultano, Samir Fejzić je nastupao kao jazz pijanista, a do sada je snimio nekoliko TV emisija (“Jazz in action” za BH TV) i četiri CD-a: Vintage (2007 – zajedno sa švedskom pjevačicom Karolina Ollinen), Bosnian Songs For Voice And Trio (2009), Romantic Soul (2011, sa Samir Fejzić Band) i Our Friendship (2013, sa Samir Fejzić Trio). Pored nastupa u gradovima Bosne i Hercegovine, nastupao je i u Srbiji, Sloveniji i Azerbejdžanu.
Na samom kraju 2016. godine, Samir Fejzić Band oglasio se jazz albumom “Beautiful Mind“. Na albumu “Beautiful Mind“. Autor je Samir Fejzić, a predstavljen je autorov bogati i zanimljivi muzički identitet koji se žanrovski kreće od savremenog jazza do virtuoznih kompozicija za klavir solo.
Uz autora, Samira Fejzića (klavir), na albumu sviraju i članovi njegovog pratećeg benda: Dino Mangafić (gitara i bass), Dinko Šimunović (bass), Jasmin Efendić (bubnjevi) i Faruk Jahić (udaraljke), a jedan od umjetničkih saradnika bio je i pijanista Bartolomej Stanković.
Diskografija – Samir Fejzić & Karolina Ollinen: Vintage (2007) ; Samir Fejzić Band: Bosnian Songs For Voice And Trio (2009) ; Samir Fejzić Band: Romantic Soul (2011) ; Samir Fejzić Trio): Our Friendship (2013) ; Samir Fejzić Band: Beautiful Mind (2016).
U posljednjim danima 2016. godine, kompozitor i muzičar, Samir Fejzić i njegov Band, predstavili su novi album i nazvali su ga “Beautiful Mind“. Album definiše muzika raznih jazzu bliskih odlika, a sam autor je to objasnio ovako: “Da, album je prilično eklektičan – ja ne mogu da se vežem samo za jedno osjećanje, odnosno, samo za jedan od mojih identiteta. Npr., jedna od kompozicija se zove ‘Jazz for Schönberg’ i ona predstavlja moderni jazz, baziran na Schönbergovim dodekafonskim ljestvicama, politonalnosti… To djelo me prikazuje u svjetlu nekoga ko je sklon eksperimentima, istraživanju i pomjeranjima granica, međutim, takav zvuk na duže staze i nije baš ugodno slušati. To je glavni razlog što i osam ostalih kompozicija sa albuma nisu istog žanra. Devet kompozicija sa albuma zapravo predstavlja devet mojih muzičkih, socioloških, kulturoloških i drugih identiteta. ‘Balkan Madness’ je drugačija. U njoj se dešava jedna strastvena igra sa balkanskim neparnim ritmovima, zanosnim melodijama, improvizacijama, svime onim što je karakteristično za ovo ‘Balkansko ludilo’. Naravno, ja sam to uradio na svoj način… Kroz ‘Sadness’ sam odlučio da ispričam nešto iz svoje intime. ‘Nocturne Oriental’ poziva na putovanje u prošlost. Pokazuje kako bi mogao zvučati Chopin da je upoznao jazz harmonije i da je neko vrijeme boravio u jednoj od zemalja Bliskog istoka. Kompoziciju ‘Iz stare Bosne’ sam posvetio svom djedu. Iskoristio sam neke od arhaičnih motiva iz sjeveroistočne Bosne i uklopio ih u jednu modernu formu, koristeći savremene kompozicione tehnike i općenito savremeni pristup. Djelo ‘Sjetni princ’ je nadahnuto gradom Bobovcem i Bosanskim kraljevstvom, a na albumu su još i kompozicije ‘Poet in Love’ i ‘Lydian Rondo’.”
Moram, prvenstveno radi sebe, a i svih ostalih koje to zanima, objasniti dva pojma koja se ovdje spominju. Eklekticizam u umjetnosti je spajanje i miješanje raznih stilova ili “posuđivanje” elemenata jednog umjetničkog pravca u drugim pravcima. Većina suvremene, osobito postmoderne umjetnosti, smatra se eklektičnom. Muzičko-stilska odrednica – contemporary jazz – govori o umjetnosti koju stvaraju savremeni autori i o onoj umjetnosti koja se percipira od strane savremenika. Kako ne postoji čvrsti okvir za savremeno, tako ne postoji ni pravilo za njenu prisutnost i vremensku ograničenost.
I eklekticizam i kontemporarni džez – odrednice su koje u najkraćem i na najbolji način obilježavaju ovo djelo. Iako su kompozicije različitih raspoloženja, bogate harmonijom, ritmovima i različite dinamike, mislim da nisu odraz umjetnikove želje da nas impresionira svojim kompozitorsko / izvođačkim umijećima. Naprotiv, svoja bogata osjećanja, svoju intimu, donosi nam na razne načine, a sve to može zahvaliti svom visokom muzičkom obrazovanju i umjetničkoj sposobnosti da sve što zaželi može da predstavi na instrumentu koji, kada to zatreba, zasvira i virtuozno, na klaviru.
Ovako opsežno djelo nije moglo nastati preko noći. Samir Fejzić objašnjava: “Na ovom albumu sam radio sa manjim ili većim stankama oko dvije godine, a imao sam čast i zadovoljstvo da sarađujem sa nekim od najznačajnijih jazz muzičara mlađe i srednje generacije. To su gitarista i producent Dino Mangafić, basista Dinko Šimunović, bubnjar Jasmin Efendić i perkusionista Faruk Jahić. Snimali smo u studiju Maximum Music i veoma sam zadovoljan produkcijom i kvalitetom zvuka. Svoj dio posla odlično je uradio producent Jasmin Mangafić, a na nekoliko kompozicija smo imali i saradnju sa legendarnim majstorom tona, Mufidom Kosovićem“.
Bosanskohercegovačkih jazz umjetnika, onih sa nekim diskografskim ostvarenjem ili onih koji svojim umjećem mogu stati rame uz rame svakom vrhunskom regionalnom jazz muzičaru, ubrajajući među njih i Samira Fejzića, nabrojao sam jedva za prste dvaju ruku. Dovoljna potvrda ove konstatacije je i u činjenici koliko je (malo) bosanskohercegovačkih jazz muzičara učestvovalo u 20-to godišnjem djelovanju Sarajevo Jazz Festa (koji je, nažalost, najavio prekid djelovanja). Edin Zupčević, direktor tog festivala, i da je htio, teško da bi angažovao više BH jazz muzičara / grupa naprosto zato što ih je tek mali broj.
Mali broj kvalitetnih jazz muzičara u BiH rezultira time da se oni “posuđuju” kako bi se odradio pojedini projekat. Tako je u ovom primjeru bio “posuđen” Dinko Šimunović. koji je odsvirao bass dionice, a već mu je nađena i zamjena, mladi basista iz Kreševa, Miroslav Sičanica. Naznaka je to da, usprkos svim poteškoćama kojima smo okruženi, Samir Fejzić ide dalje.
Da se mene pita – svako ovako vrijedno jazz izdanje – bilo bi najavljeno u centralnim dnevnicima svih BH TV stanica (pa i šire).
Samir Fejzić Band – “Beautiful Mind” – 1. Balkan Madness : 2. Sadness ; 3. Poet In Love ; 4. Nocturne Oriental ; 5. Beautiful Mind ; 6. Iz stare Bosne ; 7. Jazz For Schönberg ; 8. Lydian Rondo ; 9. Sjetni princ
www.facebook.com/groups/58480076002 / www.facebook.com/sfejzic1 / www.samirfejzic.com/
YouTube – Samir Fejzic Trio – Sadness
YouTube – Samir Fejzic Band – Iz stare Bosne
*
* *
* * *
Recenzent:
Dragutin Matošević
Tuzla, Bosna i Hercegovina
* * *
* *
*
